HOT & TRENDING!
Gde raste kakao?
Gde raste kakao, odakle potiče i zašto nosi naziv hrana Bogova? Saznajte u ovom interesantnom članku.
Kakao - hrana Bogova
Priča o kakau je stara, interesantna i mene lično asocira na tablu braon kockica iz stare Juge i sliku Seke sa kikicama i Brace sa loknicom na čelu… Na njeno visočanstvo čokoladu. Moja malenkost je u potpunosti saglasna sa rečenicom gospođe Jo Brand, engleske komičarke, glumice i pisca da je sve dobro ukoliko je napravljeno od čokolade. Ako volite čokoladu, a ja sam ta, vredi ponešto znati i o esenciji te lepote, a o čemu drugom nego o kakau.
Kakao, zahvaljujući kom sva čula uživaju, dobija se od biljke kakaovac. Ova, za mnoge dragocena tropska biljka, potiče iz južne Amerike. Veruje se da datira još iz 1900. godine pre nove ere, pri čemu je u Evropu stigla tek u 16. veku.
Majska posuda za kakao. V vek pre nove ere.
Drevne Inke i Maje smatrali su kakao darom i hranom Bogova, Maje su verovale da su planinski bogovi darovali ljudima kakao (na majanskom jeziku kakaw) zajedno sa ostalim jestivim plodovima. U znak zahvalnosti, posebno božanstvu koje je bilo zaštitnik kakaa, organizovali su ceremonije na kojima su prinosil žrtvene darove bogovima.
I Asteci su kakao smatrali božijim darom i verovali da ga je ljudima lično podario bog Kecalkoatl. Zvali su ga kakahuatl ili „gorka voda”. Plodove kakaa, često pomešane s ljudskom krvlju, prinosili su kao žrtvu bogovima, a njihovi sveštenici su ukrašvali svoje uši kakaom. Alkoholno piće od kakaa, pili su u ritualne svrhe samo muškarci, ratnici i pripadnici elite, pošto se verovalo da je taj napitak otrovan za žene i decu.
Veliko hvala gospodinu Kristiforu Kolumbu na otkriću Amerike, ali i na tome što je kakaovac doneo u dobru staru Evropu. Ovaj veliki moreplovac i njegovi konkistadori voleli su more i putovanja, ali im se očigledno dopao i napitak koji su starosedeoci na ostrvu blizu obale današnjeg Hondurasa pravili od „badema čudnog oblika”. Napitak od kakaoa, koji se u astečkom društvu smatrao dostojnim bogova, prvi put je poslužen na španskom dvoru 1544. godine. Ubrzo su ljubitelji dobrog ukusa počeli da uzgajaju kakaovac na plantažama, Francuzi na Karibima, a Španci u svojim kolonijama u Venecueli i na Filipinima. Otkrićem njegovog specifičnog, gorkog, egzotičnog i intenzivnog ukusa, kakao postaje najvažniji sastojak čokolade. I tako je počela slatka bajka, priča o ljubavi, priča o čokoladi. Danas se kakao koristi kao glavni sastojak čokolade i raznih slatkih proizvoda, dodaje se u kolače, sladolede, pića, koristi se i kao začin u kulinarstvu. Bilo da se radi o šolji tople čokolade ujutru ili u hladnim zimskim noćima, kockici čokolade (zvuči optimistično, kod mene je to uvek cela tabla), keksiću, drhtavom srcu na peni od kapućina, uživanje u kakau je zagarantovano.
Kakaovac
Kakaovac (lTheobroma cacao) je tropsko stablo iz roda Theobroma, koje pripada porodici slezova (Malvaceae). Biljka kakaovac može da dočeka stotu, dostiže visinu čak i do 15 metara, specifična je po izgledu, načinu cvetanja, oprašivanja, davanja i branja ploda. Cvetovi su sitni, uglavnom beli ili svetlo ružičasti, rastu direktno iz stabla u vidu snopova, a oprašuju se putem posebnih vrsta biljnih vaši. Odrasla biljka godišnje proizvede oko 6.000 cvetova, ali je prosek plodova po biljci oko 20. Kultivisana biljka počinje da rađa tri do pet godina posle sadnje. Daje velike plodove, u proseku teške pola kilograma, u kojima se nalazi oko 50 krupnih semenki (zrna) od kojih se dobija kakao maslac (za kilogram kakao maslaca potrebno je od 1.200 do 1.500 zdravih semenki).
Semenke kakaovca su krupne, ovalnog oblika i obavijene su aromatičnom pulpom koja se zbog prijatnog ukusa koristi za proizvodnju kakao želea, alkohola i sirćeta. Sadrže oko 54,1% biljne masti od koje se proizvoditi kakaovo ulje ili kakao maslac, koji se upotrebljava u kozmetici, farmaciji (za proizvodnju supozitorija), a zajedno s kakaovom masom u proizvodnji čokolade. Pored belančevina, celuloze, skroba, tanina, vode, šećera, semenke kakaa sadrže vitamine, flavonoide i alkaloid teobromin, koji je po fiziološkom dejstvu sličan kofeinu, a u farmaciji se upotrebljava kao diuretik i antireumatik.
Berba se odvija dva puta godišnje, prvi put po okončanju kišne sezone, a drugi put pre nego što počne nova kišna sezona. Ubrani plodovi se usitne mačetama i ostave da stoje na suncu desetak dana. U tom periodu šećer, koji se nalazi u pulpi koja omotava semenke, počinje da fermentira, semenke gube gorčinu i dobijaju svoju preoznatljivu braon boju. Slično procesu proizvodnje kafe, tokom procesa proizvodnje kakao praha, semenke se suše, prže i fino melju.
Cvet kakaovca, plod kakaovca i stablo kakaovca sa plodovima
Gde danas raste kakaovac?
Dugo se smatralo da originalni divlji kakaovac vodi poreklo iz vlažnih tropskih područja današnjeg jugoistočnog Meksika odakle se širio ka Amazoniji, a kasnije je kao kultivisana vrsta rastao na ravnicama Južne Amerike. Novija istraživanja kao postojbinu kakaovca navode tromeđu Brazila, Kolumbije i Perua, odakle je rasprostranjen do Srednje Amerike.
Kakaovac najbolje uspeva u tropskim područjima s dosta vlage i bez direktnog izlaganja jakom suncu. Danas se ova biljka uzgaja na području supsaharske Afrike, u Južnoj Americi i Indoneziji. Procenjuje se da je drvetom kakaovca zasađeno 20 miliona ari zemljišta. Oko 70% svetske proizvodnje, što je oko 4,5 miliona tona na godišnjem nivou, potiče sa plantaža Afrike, ostatak uglavnom iz Ekvadora i Indonezije. Na tlu crne Aftike, Obala Slonovače kao najveći svetski proizvođači proizvodi oko 32% ukupne godišnje svetske proizvodnje, znatno manje Gana, Nigerija, Кamerun i Togo. U Južnoj Americi, pored Ekvatora, značajni proizvođači su Meksiko i Peru.
U industrijskoj proizvodnji najskuplja sorta kakaovca je Criollo, koja ima najintenzivniju aromu i najmanju gorčinu, pa su je kažu koristile i drevne Maje. Reklo bi se da i za kakao važi ona stara „ako ne znaš šta je dobro, gledaj šta je skupo“, jer se od ove vrste kakaa danas proizvodi samo oko 10% svetske čokolade…znate one fine, luksuzne i skupe. Najviše se, kao najeftinija sorta, koristi Forastero, od koje se proizvodi oko 80% čokoladnih proizvoda, a preostalih 10% čini hibrid sorti Criollo i Forastero poznat kao Trinitario.
Od Kolumba do današnjih dana, kakao je postao miljenik planete, a kakaovac jedna od najkomercijalnijih biljnih vrsta. Najveći svetski uvoznici kakaa su Sjedinjene Američke Države, Holandija i Ujedinjeno Кraljevstvo. Primera radi, Sjedinjene Američke Države godišnje za uvoz kakaa, bez da trepnu, odvoje oko 5 milijardi dolara. Velika potrošnja kakaa je svakako posledica velike ljubavi planete prema čokoladi, ali bilo bi nepravedno ne istaći i ostale benefite od konzumacije kakaa. Kakao je izvor gvožđa i dobar saveznik u borbi protiv anemije, flavonoidi iz kakaa ubrzavaju cirkulaciju i transport kiseonika do mozga što podstiče pamćenje i koncentraciju. Kakao sadrži antioksidanse koji štite organizam od slobodnih radikala i veliku količinu magnezijuma, zbog čega je izuzetno pogodan u terapijiji stresa i grčeva u mišićima nogu. Kakao je čarobnjak koji pomaže lučenje hormona sreće, serotonina i dopamina.
Na kraju…za sve je „kriv“ kakao
Kompanija Ross Limited ponudila je svetu, blago je reći, luksuznu bombonjeru inspirisanu draguljima Holivuda, glumicama Vivijen Li i Merlin Monro. Bombonjera sadrži 6 čokolada, koje su smeštene u sfere napravljene od vulkanskog stakla i simbolizuju vatru, vodu, zemlju, vazduh, etar i vakum. Sfere su prekrivene zlatom i čine da ovi slatkiši izgledaju kao dragulji. E, sada, da li zbog holivudskih dragulja, zlata, vulkanskog stakla, ili zbog njegovog visočanstva kakaa, verovali ili ne, ovo pakovanje košta 14.000 dolara!
Za one sa nešto „plićim“ džepom, tu je čitava paleta proizvoda „slatko ali skupo“. Kutija sa 49 komada Patchi Swarovski dekorisane čokolade, može biti vaša po ceni od 10.000 dolara. Verovali ili ne, kažu da je ova čokolada nosilac titule najbolja čokolada sveta. I sve to zahvaljujući hrani Bogova, kakau.
Specijalitete od kakaa možete probati u restoranima u Beogradu.
Hrana bogova, koja nam podiže raspoloženje i čini nas srećnima, ako je i od kakaa, dovoljno je. Častite sebe šoljicom kakaa i bez griže savesti sa nekoliko kockica čokolade, jer sreće i zdravlja nikad dovoljno.
Kitty