HOT & TRENDING!
Zorja boginja
Za Zevsa, Afroditu, Apolona, Artemidu, Posejdona ili Atinu, gotovi svi su čuli. A da li znate ko je Zorja boginja?
U slovenskoj mitologiji Zorja boginja je boginja zore.
Od davnina, kod mnogih naroda u svetu, postojao je kult astralnih božanstava. Brojna verovanja nastala su upravo iz strahopoštovanja prema nebeskim pojavama. Ljudi su posmatrali sunce, mesec, zvezde..., i shvatili da oni predstavljaju moćne prirodne sile. Kao i sve druge prirodne pojave, one ljudima mogu doneti i dobro i zlo. Kako bi umolistivili ova božanstva i sačuvali se od zlih dejstava i pojava, stari narodi su prinošenjem žrtava, kao i na druge raznovrsne načine nastojali da im ugode i odobrovolje ih.
Zorja je ćerka Daboga. Dabog (Dajbog, Dažbog, Daždbog, Daba) je, prema verovanju starih Slovena, bog Sunca, odnosno sunčeve svetlosti, ali i bog kiše. Sunčeva svetlost i kiša osnovni su uslovi od kojih zavisi opstanak ljudi. Dabog je i bog podzemnog sveta, ali i rodonačelnik ljudi tj. Slovena. Veselin Čajkanović je smatrao da je Dabog bio i vrhovni bog Srba, ali je takvo tumačenje slovenske mitologije bilo prilično usamljeno.
Boginja Zorja živi na ostvu Bujan, istočno od izlaska sunca. Prema legendi, ostrvo Bujan je ostrvo koje se pojavljuje i nestaje. U jednoj od mitoloških verzija, ovo je ostrvo sa koga potiču sve vremenske prilike. Po drugim verzijama, na njemu boravi duh večnog života koji drži duše zatvorene u glavi čiode. Neki naučnici su, baveći se tumačenjem i geografskom rekonstrukcijom ovog slovenskog mita, izneli tvrdnju da se zapravo radi o fiktivnoj varijanti jednog postojećeg ostrva. U pitanju je ostrvo Rigen na Baltičkom moru u Nemačkoj.
Zorja boginja u mitologiji
Zorja je verna pokornica svoga oca. Njena glavna obaveza i odgovornost je da svakog praskozorja otvori kapije nebeske palate svoga oca, pusti ga da krene u zoru (izlazak sunca) i putuje nebom. U sumrak, boginja Zorja, za svojim ocem, zatvara kapije njegove palate.
Boginja Zorja je supruga boga Peruna. Perun je slovenski bog neba i nepogoda, odnosno bog gromovnik. Može se reći da je on slovenska varijanta grčkog boga Zevsa ili skandinavskog boga Tora. Tokom sušnih perioda, stari Sloveni često su se za pomoć obraćali bogu Perunu jer su se u njegovim božanskim rukama nalazile padavine, kao i letnje nepogode. Četvrtak se smatrao danom ovog boga, a posvećeni su mu bili hrast i perunika (božur ili bogiša).
U ulozi Perunove supruge, Zorja se oblači u duge velove i vozi se sa njim u bitku. Tada ona pušta svoj veo kako bi na taj način zaštitila ratnike koji su njeni favoriti. U srpskim pričama Zorja se pojavljuje i kao supruga Meseca.
U zavisnosti od verzije priče , Zorja je jedna boginja sa dva ili tri aspekta (jutro, veče i noć) ili je dve odnosno tri odvojene boginje. Kao dve boginje, ilustruje se kako stoji sa obe strane prestola svoga oca Daboga.
U aspektu zore, Zorja se naziva Jutarnja zvezda. Ona je tada požudna devica, prepuna energije. U aspektu sumraka ona je zavodljiva i naziva se Večernja zvezda. Određene priče uključuju i njen treći aspekt u kome se ona naziva Ponoćna zvezda i predstavlja senovitu figuru koja vlada najmračnijim delom noći.
Neki istraživači i naučnici, poput Barbare Voker, istakli su da boginja Zorja predstavlja primer zajedničkog obeležja brojnih različitih mitologija „tri sestre“. Tri sestre odnosno tri žene mogu predstavljati aspekt vremena (prošlost, sadašnjost, budućnost) ili aspekt starosti (devica, majka, starica), ili aspekt samog života ( stvoritelj, čuvar, uništavač).
Ove boginje su anđeli čuvari i pojavljuju se na zemaljskom nebu tri puta dnevno. U zoru, kao zvezda Danica ili Jutarnja zvezda, otvara vrata palate bogu Dabogu i sunčevim zrakom otvara put u novi dan. Drugi put se pojavljuje u sumrak kao Večernja zvezda, boginja koja zatvara vrata Dabogove palate nakon zalaska sunca. Zvezda Severnjača, najsjajnija zvezda na noćnom nebu, grli sunce koje umire svake noći. Tako sunce ujutro prođe do sestre Danice i ciklus se iznova nastavlja.