HOT & TRENDING!
Nova godina - nastanak i istorijat
Doček Nove godine
Proslava Nove godine, odnosno doček Nove godine, jedan je od praznika kojima se veoma radujemo. Prisutna je euforija, u vazduhu je radost, a gde god da se okrenete zabava. Ovo je vreme dobrih žurki i osmeha, pa nije ni čudno što se mnogi pripremaju na poseban način za ovaj dan.
Ali, da li znate istorijat, odnosno kako je doček Nove godine postao ono što je danas?
Doček Nove godine - istorijat
Najstariji trag o proslavi Nove godine nalazi se u Mesopotamiji, čak 2.000 godina pre nove ere. Međutim, proslavljala se sredinom marta. Sa druge strance, Persija je kao početak Nove godine odredila jesen, a Grci zimu.
Rimljanima je 1. mart bio ono što je danas 1. januar, a kalendar je imao 10 meseci, umesto 12. Međutim, prva januarska proslava desila se takođe u Rimu, 153. godine pre nove ere, a januar i februar su već ranije bili pridodati kalendaru.
Kasnije, 46. godine pre nove ere, Julije Cezar je predstavio novi, solarni kalendar. Tada je 1. januar određen zvanično za početak nove godine.
Tokom srednjeg veka ove proslave su ukinute, jer su smatrane paganskim, ali su ponovo uvedene 1582. godine, po gregorijanskom kalendaru.
U našoj zemlji se, osim ovog dočeka, proslavlja i srpska Nova godina ili pravoslavna Nova godina, koja se obeležava 13. januara.
Običaji za doček Nove godine u svetu
Svi znamo kako se Nova godina u Beogradu proslavlja, kao i u drugim mestima u našoj zemlji. Međutim, da li znate kako je u drugim zemljama?
Na primer, u Grčkoj se tradicionalno u novogodišnjoj noći seče kolač u kome se nalazi skriveni novčić. Ko ga pronađe, biće srećan cele godine. Sa druge strane, Austrijanci pripremaju svečani ručak, koji obavezno uključuje sladoled od mentola u obliku deteline sa četiri lista. U Norveškoj se priprema puding od pirinča, u kome se nalazi badem, a ko ga pronađe, pronašao je sreću i bogatstvo. U Izraelu se za Novu godinu jedu samo slatka jela.
Danci razbijaju tanjire tačno u ponoć, verujući da im to donosi prijatelje. Novozelanđani obožavaju da na ovaj dan lupaju u šerpe i lonce.
Nemci obožavaju vatromet i veruju da bi u novogodišnjoj noći trebalo praviti buku.
U Velikoj Britaniji smatraju da će Nova godina biti dobra, ako prvi u kuću uđe muškarac, a posebno ako ponese poklone.
Japanci novogodišnju noć dočekuju spremanjem kuće, a takođe im je važno da se tog dana pravi što više buke, kako bi se rasterali zli duhovi.
U Kini je važno da dominantna boja bude crvena, a u Brazilu bela, dok su kod Filipinaca važni okrugli oblici. Na Haitiju je obavezno nošenje nove odeće. Argentinci u Novu godinu ulaze noseći ružičasti veš, a u Meksiku žene oblače crveni donji veš.
Finci dešavanja u narednoj godini predviđaju uz pomoć sipanja rastopljenog kalaja u posudu sa vodom. U Panami spaljuju lutke, koje predstavljaju nekoga ko je obeležio prethodnu godinu. Tako se teraju zli duhovi i omogućava se svež početak.
Doček Nove godine u Jugoslaviji
U nekadašnjoj zemlji SFRJ proslave su uglavnom bila priređivana u domovima kulture, domovima vojske, ali i fabrikama. Ples je bio neizostavan deo provoda. Večere su bile svečane, takve i toalete, a posebno frizure.
Slušala se narodna muzika, ali i šlageri, bluz i rok muzika. Tokom devedesetih godina u SR Jugoslaviji počeli su da nastupaju i poznati pevači, kako u lokalima, tako i na otvorenom.
Naravno, na meniju je, kao i danas, uvek bilo mnoštvo raznovrsne hrane.
Nova godina je danas za mnoge drugačija, ali za neke i ne. U svakom slučaju, važno je da je i danas veselo!
Foto: Pixabay / QuinceCreative