HOT & TRENDING!
Koliko gigabajt ima megabajta?
Veoma je verovatno da danas često čujete reči kao što su: megabajt, gigabajt, terabajt... Ukoliko već i znate da ovi izrazi označavaju merne jedinice kapaciteta memorije u računarskom svetu, sigurno ste se barem jednom zapitali, a koliko gigabajt ima megabajta?
Odgovor je jednostavan i lako se pamti: Jedan gigabajt ima 1024 megabajta.
A zašto je, pored opšte informisanosti, to važno i znati?
U svetu informatike, merne jedinice su važne kako bi se mogla proračunati i izmeriti količina podataka koju je potrebno sačuvati, obraditi, preuzeti ili preneti. Za nas „obične“ korisnike, pored veličine memorije za čuvanje podataka u telefonu ili računaru, ovo je važno znati i na primer kada biramo željeni internet paket. Poznavanje ovih pojmova olakšaće nam da izaberemo onaj paket čija veličina će zadovoljiti naše korisničke potrebe. Te potrebe se ogledaju, kako u pogledu količine podataka koje ćemo tokom naših aktivnosti na internetu utrošiti, tako i na brzinu prenosa i učitavanja podataka.
Osnovne merne jedinice koje su upotrebi su: bajt (B), kilobajt (KB), megabajt (MB), gigabajt (GB) i terabajt (TB).
Na računaru je svaki podatak predstavljen brojem. Osnovni sistem sa kojim računari rade je binarni sistem brojeva. Pored njega, koriste se još i oktalni i heksadecimalni sistem. Najmanji podatak koji je moguće zabeležiti na računaru je jedan bit. Niz od 8 bitova predstavlja jedan bajt. Bit može sadržati jednostavne informacije. Na primer, da li je nešto tačno ili netačno, da li je odgovor na određeno pitanje "da" ili "ne" itd. Kada se radi o brojevima, bit može beležiti brojeve 0 i 1. Dakle, obzirom da 1 bit predstavlja jednu binarnu cifru, odnosno 0 ili 1, to dalje znači da jedan bajt može sadržati osmocifren binarni broj itd…
1 B (1 bajt) |
= |
8 b ( 8 bitova) |
1 KB (1 kilobajt) |
= |
1024 B (1024 bajta) |
1 MB ( 1 megabajt) |
= |
1024 kB (1024 kilobajta) |
1 GB (1 gigabajt) |
= |
1024 MB (1024 megabajta) |
1 TB (1 terabajt) |
= |
1024 GB (1024 gigabajta) |
Međutim, savremeni trendovi poslovanja, kao i razvoj informatičke oblasti, doveli su do potrebe i za većim mernim jedinicama od ovih. Tako su nastali petabajt (1024 terabajta), eksabajt, zetabajt, jotabajt i brontobajt, koji su danas u upotrebi i ,za sada, ih uglavnom koriste velike kompanije i korisnici. Na primer, 20 petabajta je 2008. godine iznosila (što znači da je to sada mnogo više više) količina podataka koju je Google procesuirao u jednom danu. Eksabajti su merne jedinice za zaista ogromne količine podataka kojima barataju velike firme, kao što su Amazon, Google, Facebook i slične. One svakoga dana obrađuju i procesiuraju nezamislivo velike količine podataka, ličnih informacija, imena, fotografija, naziva proizvoda, usluga itd. Da biste lakše zamislili koliko je to nestvarno mnogo, navešćemo da približno oko 11 miliona videa 4K kvaliteta iznosi 1 eksabajt..
Ukoliko niste sigurni koliko megabajta, gigabajta ili terabajta će zadovoljiti Vaše korisničke potrebe, od koristi Vam mogu biti sledeći podaci. Na primer:
- 1 MB iznosi knjiga od oko 400 stranica
- 5 MB je potrebno za pesmu snimljenu u mp3 formatu, u trajanju od oko 4 minute
- 70 minuta audio sadržaja iznosi oko 650 MB
- 4.7 GB je potrebno za jedan DVD ROM
- približno 200.000 pesama u MP3 formatu u trajanju od 5 minuta, iznosi 1 TB
- oko 500 sati filmova HD kvaliteta iznosi 1 TB itd...