HOT & TRENDING!
Kada je srpska Nova godina 2022.?
S obzirom na to da se srpska Nova godina svake godine dočekuje i slavi istog datuma, odgovor na pitanje Kada je srpska Nova godina 2022, prilično je jednostavan.
Srpska Nova godina 2022. čekaće se 13. na 14. januar 2022. godine. Noć dočeka pada 2022. u četvrtak (13. januar), dok će prvi dan nove 2022. godine biti petak (14. januar).
Srpska Nova godina se kod našeg naroda naziva ovim imenom, dok se u ostatku sveta ona, zapravo, naziva pravoslavna ili stara Nova godina. Razlog tome je taj što je srpska (pravoslavna ili stara) Nova godina zapravo Nova godina po julijanskom kalendaru. Julijanski kalendar ne samo SPC, već gotovo sve pravoslavne crkve širom sveta i dan danas koriste, dok je u zvaničnoj upotrebi u svetu gregorijanski kalendar.
14. januar julijanskog kalendara podudara se sa 1. januarom gregorijanskog kalendara. Iz tog razloga, većina pravoslavnih naroda, pored zvanične Nove godine koju dočekujemo 31. decembra, dočekuje i pravoslavnu Novu godinu 13. januara.
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca gregorijanski kalendar, kao zvanični, usvojila je 1919. godine. Prva proslava srpske Nova godine kao javno okupljanje zabeležena je već 1923. godine. Označila je i početak otpora koji je srpski narod počeo iskazivati tadašnjem aktuelnom razvoju jugoslovenstva i politike kralja Alakesandra Karađorđevića. Označila je i otpor prema pretenzijama hrvatskih franjevaca. Oni su želeli da se, na neki način, zabrani praznovanje pravoslavnih praznika po julijanskom kalendaru. Njihov izgovor je bio da praznovanje velikih praznika prema dva različita kalendara, koje koriste rimokatolička i pravoslavna crkva, nanosi ogromnu štetu trgovini i privredi.
Čuvena beogradska “Kasina“ organizovala je prvu proslavu srpske Nove godine , a sledećih godina počela se slaviti u velikom broju kafana, restorana, bioskopa, hotela itd.
Posle Drugog svetskog rata, kada je konačno stiglo dugo očekivano oslobođenje, proslava srpske Nove godine je čitav niz godina, od strane komunističke vlast, označavana kao težak nacionalistički atak na bratstvo i jedinstvo jugoslovenskih naroda.
U vreme bivše Jugoslavije, srpska Nova godina je praktično bila zabranjivana i zato se ovaj praznik slavio gotovo krišom. Do ponovnog i istovremeno i najvećeg procvata proslave i dočeka srpske Nove godine došlo je tokom devedesetih godina 20. veka, kada je došlo do porasta nacionalizma na Balkanu.
13. januara se dočekuje ne samo pravoslavna Nova godina već i još dva, za nas i sve pravoslavne narode, veoma značajna velika praznika koja padaju na 14. januar - Sveti Vasilije Veliki i Mali Božić.
Srpska Nova godina - običaji
Kao i sve druge praznike, tako i proslavu pravoslavne Nove godine prate određeni običaji.
Najvažniji običaj koji se najviše i poštuje jeste odlazak u crkvu i molitva za srećnu i berićetnu godinu, kao i za zdravlje, ljubav i slogu najbližih.
Pored srpske Nove godine, koja je poznata i pod nazivom Mali Božić, 14. januara obeležavaju se još dva značajna crkvena praznika: Obrezanje Gospoda Isusa Hrista i Sveti Vasilije Veliki.
U nekim delovima Srbije (Rađevina, Azbukovica, Sirinićka župa) Mali Božić, odnosno srpsku Novu godinu prate običaji i rituali slični onima za Božić. U kuću dolazi položajnik, rano se ruča, iznosi se glava od božićne pečenice, a deca stoku hrane ostacima jela od ručka.
Prema verovanju, običaji koje treba ispoštovati kada se početak nove godine, Božić i Sveti Vasilije ukrste su sledeći:
1. Dolazak Svetog Vasilija (pravoslavni svetac kojeg i Srbi poštuju)
U pravoslavnoj Grčkoj, dolazak Nove godine je i dan Svetog Vasilija Velikog, koji je bio poglavar Grčke pravoslavne crkve. Prema verovanju, on deci donosi poklone, pa je običaj da mališani ostavljaju cipele kako bi im sveti Vasilije doneo poklone.
Za ovog sveca se mesi specijalni hleb "Vasilopita", u koji se, pre pečenja, ubacuje novčić. Prvo parče koje se iseče namenjeno je za Svetog Vasilija Velikog, a zatim se hleb deli po starešinstvu u domaćinstvu. Prema predanju, onaj u čijem se parčetu vasilopite nađe novčić, biće srećan tokom cele nove godine.
SPC, takođe, obeležava praznik Svetog Vasilija Velikog, pa se u pojedinim delovima naše zemlje mesi pogača koja se naziva vasilica.
2. Deda Mraz i novogodišnja jelka
Kod pravoslavnih vernika novogodišnja jelka nema i ne bi trebalo da ima bilo kakav poseban značaj. Isto važi i za Deda Mraza.
3. Običaj nalaže da valja ostati budan
Veruje se da pravoslavnu Novu godinu valja dočekati budan. Nekada su devojke, čekajući da nova godina stigne, u svom bdenju gatale da li će se te godine i za koga udati. Načini ovog predviđanja budućih događaja, razlikovali su se u različitim krajevima i delovima pravoslavnog sveta.
Pravoslavna crkva ispraća staru i dočekuje novu godinu na duhovni način, molitvama i bogosluženjima, ali i blagosilja sve pristojne, kulturne i odmerene proslave.
Pravoslavnu odnosno srpsku Novu godinu dočekuju pravoslavni narodi u: Srbiji, Crnoj Gori, Republici Srpskoj, Rusiji, Ukrajini, Gruziji, Belorusiji, Jermeniji, Moldaviji, Bosni i Hercegovini, u pravoslavnim delovima Hrvatske, Severnoj Makedoniji… Na Svetoj gori se, takođe, proslavlja. Dočekuju je i pravoslavni Japanci. Slavi se i nekim delovima Galske zajedncje u Škotskoj (Edinburški Am Bothan), kao i u nekim nemačkim kantonima u Švajcarskoj (kao što je као Alter Silvester).