HOT & TRENDING!
Kada pada Uskrs 2023.?
Želite li da saznate kada pada Uskrs 2023, kog datuma se slavi pravoslavni, a kog katolički Uskrs te godine? Koja je simbolika Uskrsa i kakvi običaji ga prate?
Godine 2023. pravoslavni Uskrs pada u nedelju 16. aprila, dok će se katolički Uskrs slaviti u nedelju 9. aprila.
Uskrs se uvek slavi nedeljom. A zašto je tako?
Crkvena učenja kazuju i uče nas da je Isus raspet u petak. U Josifovom vrtu, subotu je preležao u grobu. U nedelju se ranom zorom osetio snažan zemljotres i tada je Božji anđeo sleteo na Isusov grob. Stražari koji su čuvali grob, od strahu su popadali kao mrtvi, a Isus je vaskrsao.
Prema verovanju, na Uskrs je prvo Marija Magdalena srela Hrista. Nakon toga se Isus ukazao i svojim učenicima. Učenik Toma, koji je bio u tom trenutku odsutan, nije u prvi mah poverovao da je Hristos vaskrsao, već je u to morao lično da se uveri. Odatle je potekla u narodu dobro poznata uzrečica - „Neverni Toma“.
Vaskrs ili Uskrs je je najradosniji hrišćanski praznik. Predstavlja suštinu hrišćanskog učenja i proslavlja vaskrsnuće Isusa Hrista iz mrtvih, kao pobedu vere i života nad smrću.
Bez obzira što se uvek slavi istog dana, odnosno u nedelju, datum proslavljanja Uskrsa se iz godine u godinu pomera jer je Uskrs pokretni praznik. To znači da nema fiksni datum obeležavanja.
Uskrs se slavi posle jevrejske Pashe, u prvu nedelju koja dolazi posle punog meseca, posle prolećne ravnodnevice. U skladu sa tim, kod pravoslavnih hrišćana, Uskrs najranije može da padne 4. aprila, a najkasnije 8. maja, dok se kod zapadnih hrišćana uvek proslavlja između 22. marta i 25. aprila.
Objašnjenje zašto pravoslavni Uskrs uvek mora da bude posle jevrejskog praznika Pashe nalazi se u Jevanđeljima. Pasha je praznik koji obeležava egzodus Jevreja iz Egipta i traje 7 dana. Predanje kaže da je Tajna večera bila upravo vezana za ovaj jevrejski praznik, a kako je ona održana pre Hristovog raspeća, to znači da Uskrs nikako ne može da bude pre Pashe.
Na Prvom vaseljenskom saboru hrišćanske crkvi, održanom u Nikeji 325. godine, rešeni su svi nesporazumi i nedoumice koji su postojali oko izračunavanja tačnog datuma Vaskrsa.
Zasluga je svetog cara Konstantina što je doneta je konačna saborska odluka o praznovanju najvećeg hrišćanskog praznika. Ova odluka se se može sažeti u četiri tačke. Vaskrs se uvek slavi posle prolećne ravnodnevice, posle jevrejske Peshe (14. nisan) i posle punog meseca. Četvrti uslov je da se Vaskrs uvek slavi u nedelju.
Na osnovu posebnih i prilično komplikovanih matematičkih i astronomskiih proračuna, kada se ova četiri uslova ispune, određuje se kada pada Uskrs u određenoj godini.
kada je reformom julijanskog kalendara uveden gregorijanski kalendar. Tada je ovo jedinstvo razbijeno. Naime i njeni vernici prihvatili su novi gregorijanski kalendar, dok je pravoslavna crkva ostala odana julijanskom kalendaru, kojim se i danas služi za računanje vremena i obeležavanje verskih praznika.
Najveći razmak koji je moguć između katoličkog i pravoslavnog Uskrsa je pet nedelja, a u nekim godinama oni padaju na isti datum.
Uskršnji običaji
Pravoslavni hrišćani upućuju jedni drugima povodom Uskrsa pozdrav koji glasi: Hristos vaskrse ili Hristos voskrese. Otpozdravlja se rečima: Vaistinu vaskrse ili Vaistinu voskrese. Ne bi trebalo koristiti druge varijacije ovog pozdrava koje se mogu čuti, poput Hristos vaskrese, Hristos voskrse ili Hristos vaskrs i slično. Katolici povodom Uskrsa upućuju samo jednostavan pozdrav - „Sretan Uskrs“.
Univerzalni simbol uskršnjih praznika u celom svetu je crveno jaje.
Kroz istoriju čovečanstva jaje je uvek simbolizovalo nešto magično i lekovito. Kod mnogih starih naroda, poput Vavilonaca, Feničana, Egipćana, Indusa, Kineza, Japanaca, prisutan je mit o postanku sveta iz jaja. U paganskim vremenima jaje je bilo simbol ponovnog rođenja zemlje posle duge i teške zime.
Sa dolaskom hrišćanstva, jaje je postalo i simbol ponovnog rađanja čoveka. Prvo obojeno uskršnje jaje stavlja se na počasno mesto u kući, a zove se čuvarkuća ili strašnik. Obavezno se farba u crvenu boju, koja simbolizuje krv koju je Isus prolio na Golgoti. Veruje se da strašnik štiti kuću i imanje. Jaje čuvarkuća se čuva do sledećeg Uskrsa i smatra se da je velika nesreća ukoliko se razbije.
Običaj kojeg se svaka pravoslavna porodica pridržava je farbanje i ukrašavanje jaja. Jaja se farbaju na Veliki petak, a mogu se jesti od nedelje, odnosno, samog dana Uskrsa. Ona se na Uskrs jedu pre svih ostalih pripremljenih đakonija, poklanjaju se gostima koji u kuću dolaze, a nose se na poklon i kada odlazimo u goste. Pre nego se jaje pojede, običaj je da se osobe između sebe kucaju jajima, a jaje koje ostane čitavo se smatra pobednikom.
Za katoličke vernike , najčešći uskršnji simboli su: farbana jaja, uskršnja košara i uskršnji zec, koji je ujedno i najomiljeniji, posebno među decom.