HOT & TRENDING!
Kada je srpska Nova godina 2023.?
Kada je srpska Nova godina 2023 ., kao i neke druge zanimljive podatke o ovom prazniku, njegovoj istoriji i običajima, možete pročitati u našem tekstu.
Pretpostavljamo da to već znate, ali nije naodmet i da ponovimo: srpska Nova godina se, bez izuzetka, dočekuje i proslavlja istog datuma svake godine.
Srpska Nova godina, koja se u ostalim zemljama sveta naziva julijanska, pravoslavna ili stara Nova godina, praznik je koji se svake godine slavi 14. januara po gregorijanskom kalendaru. Po starom julijanskom kalendaru, koji i danas koristi SPC, kao i većina drugih pravoslavnih crkava širom sveta, tog datuma je 1. januar. U skladu, sa tim, lako je zaključiti da se doček organizuje svakog 13. januara po gregorijanskom, što je po julijanskom kalendaru 31. decembar.
Dakle, srpsku Novu godinu 2023. čekaćemo u petak, 13. januara 2023., dok će subota 14. januar označiti prvi dan pravoslavne 2023. godine.
Ko slavi pravoslavnu Novu godinu?
Pravoslavnu ili staru Novu godinu slave pravoslavni vernici u: Srbiji, Crnoj Gori, Republici Srpskoj, Rusiji, Ukrajini, Gruziji, Jermeniji, Moldaviji, Belorusiji… kao i u nekim drugim zemljama u kojima pravoslavno stanovništvo nije brojčano dominatno, ali poštuje i proslavlja svoje verske praznike. Slave je i monasi na Svetoj gori, Galska zajednica u Škotskoj, pravoslavni Japanci, pojednini nemački kantoni u Švajcarskoj itd.
U Srbiji se, pored srpske Nove godine, koja je u našoj zemlji poznata i pod nazivom Mali Božić, 14. januara obeležavaju još dva značajna religijska praznika: Obrezanje Gospoda Isusa Hrista i Sveti Vasilije Veliki.
U hramovima i crkvama širom zemlje, održavaju se službe na kojima se služe blagodarenja za godinu koja se završila, kao i molebani za blagoslovenu novu godinu.
Srpska - pravoslavna Nova godina - običaji
Proslava dolaska nove godine je davnašnji religijski, društveni i kulturni događaj. Poput brojnih drugih običaja, i Nova godina predstavlja osavremenjen paganski običaj koji potiče iz prapostojbine starih Slovena. Kasnije su joj i starosedeoci dodavali svoje običaje.
Pretpostavlja se da je u našim krajevima Nova godina počela da se obeležava i slavi od 9. veka , što se poklapa sa vremenskim periodom u kome je većina Južnih Slovena primila hrišćanstvo. Stari srpski običaji predstavljaju i oslikavaju spoj staroslovenske i starobalkanske tradicije.
Danas postoji mnogo sačuvanih i novostečenih narodnih običaja koje valja ispoštovati na ovaj praznik. Neki od njih su, na primer, da na dan srpske Nove godine treba spaliti badnjak, da valja nešto novo uneti u dom kako bi ukućane pratio uspeh i napredak u novoj godini itd. U nekim krajevima naše zemlje sprovode se običaji slični onima koji prate proslavu Božića, kao što su: u kuću dolazi položajnik, rano se ruča, iznosi se glava od božićne pečenice, a deca stoku hrane ostacima jela od ručka.
S obzirom na to da tog dana SPC obeležava praznik Svetog Vasilija Velikog, ponegde u Srbiji pripema se i pogača koju domaćica mesi za taj dan i koja se naziva vasilica.
Etnolog Dragomir Antonić za BBC na srpskom dao je nekoliko pojašnjenja kako se nekada ranije slavila srpska Nova godina.
Prema njegovim rečima, srpska Nova godina ranije se značajno više dočekivala u sopstvenom domu, u kome se obično pripremala svečana novogodišnja trpeza. Na nju su se iznoslila ona jela i namirnice koje su domaćini ranije pripremili za zimu. Na stolu bi se našli tradcionalni srpski specijaliteti, poput: pršute, slanine, kavurme, čvaraka, švargle, kobasica, kajmaka, sira, domaće pogače, proje, turšije, kiselog kupusa, strugane rotkve, ajvara… Glavno jelo bilo je pečeno prase.
U gradskim sredinima, u ponoć, služile su se krofne, a običaj je nalagao da se u jednu krofnu stavi zlatnik. Srećnik kod koga bi se našla krofna sa zlatnikom, mogao je da očekuje srećnu i berićetnu novu godinu.
Period posle drugog svetskog rata i vladavinu komunističkog režima, obeležio je period u kome se srpska Nova godina slavila u tajnosti. Njena proslava bila je zabranjena. Smatrala se pretnjom za uspostavljeni poredak i jedinstvo bratskih naroda koji su u SFRJ živeli.
Devedesete godine 20. veka i dešavanja, koja su dovela do raspada tadašnje države, iznova su probudila nacionalizam na Balkanu. Jedna od “posledica” probuđenog nacionalizma u Srbiji, bila je i ponovni procvat obeležavanja praznika srpske pravoslavne Nove godine.
Danas se srpska Nova godina u našoj zemlji proslavlja organizovano na trgovima, splavovima, u klubovima,kafanama, restoranima …
Vatrometi u ponoć, mnoštvo prskalica, dobro raspoloženje, hrana, piće, muzika, igra i vreme provedeno sa najbližima, karakteristični su za doček Nove godine, kako one “regularne” koju dočekujemo 31. decembra, tako i za doček pravoslavne Nove godine.