HOT & TRENDING!
Kada pada Uskrs 2024.?
Odgovor na pitanje Kada pada Uskrs 2024 . godine, glasi:
Pravoslavni Uskrs 2024. godine pada na datum 05. maj, dok će katolička crkva Uskrs slaviti 31. marta 2024. godine. Naravno, oba datuma padaju u nedelju, jer se Uskrs uvek i isključivo slavi nedeljom.
Do 16. veka , katolička i pravoslvana crkva slavile su Uskrs istog datuma. Međutim, tada je došlo do prelaska katoličke crkve na novi, gregorijanski kalendar, koji je nastao reformom, do tada važećeg, julijanskog kalendara. Istovremno, pravoslavna crkva nastavila je da koristi stari, julijanski kalendar i da prema njemu određuje datume i obeležava verske praznike.
Uskrs je pokretni praznik , što znači da se datum njegovog obeležavanja pomera. Odlukom Prvog vaseljenskog sabora hrišćanske crkve u Nikeji, 325. godine, ustanovljeno je kako se određuje datum Uskrsa. Slavi se prve nedelje posle punog meseca nakon prolećne ravnodnevnice. Mora biti posle jevrejske Pashe i mora se slaviti nedeljom.
U skladu sa tim, pravoslavni Uskrs uvek mora biti u periodu između 4. aprila i 8. maja, a katolički u periodu između 22. marta i 25. aprila. Nekada se datum proslave pravoslavnog i katoličkog Uskrsa podudaraju.
Praznik Vaskrsenja Hristovog, Vaskrs ili Uskrs je praznik nad svim praznicima jer označava događaj koji je izmenio istoriju čovečanstva pre više od dva milenijuma.
Vaskrsenje Isusa Hrista je temelj hrišćanstva , na kome se zasnivaju sva vera i sve propovedi Hristovih učenika, kao i vera svakog hrišćanina. Na istini da je Hristos vaskrsao zasniva se i nada i vera svih hrišćana u sopstveno vaskrsenje.
Običaji koji prate ovaj najradosniji hrišćanski praznik se donekle razlikuju kod pravoslavaca i katolika, a razlikuju se i kod različitih naroda, krajeva, kultura… No, postoje i neke zajedničke osnove koje se uglavnom poštuju kod svih, uz manje ili veće varijacije.
Tradicionalno, pripreme za Vaskrs počinju na Veliki četvrtak, dan pričešća.
Na Veliki petak , iz kuće prvosveštenika Kajafe, Isus je odveden kod Pontija Pilata, rimskog prokuratora. Pontije Pilat osudio je Isusa na kaznu raspeća na krstu. Istog dana, Isus je razapet i umro je na Golgoti, brdu izvan Jerusalima. Predanje kaže da je pred smrt izgovorio: “Oče, oprosti im. Ne znaju šta rade”.
Običaj je u pravoslavnim crkvama da na Veliki petak sveštenici iznose crvenu plaštanicu i polažu je ispred oltara. Vernici su u prilici da plaštanicu celivaju do subote uveče. Na Veliki petak se ne služe liturgije. To je dan strogog posta, i svi poslovi u domaćinstvu se obustavljaju.
Predanje kaže da su u subotu po Hristovom raspeću na krst, prvosveštenici i fariseji otišli kod Pilata i od njega tražili da postavi stražu na Hristov grob. Naime, oni su smatrali da bi neko od učenika Isusa Hrista, mogao ukrasti njegovo telo i da će, na taj način, narod poverovati da je Isus vaskrsao, kao što je i najavljivao.
Velika subota je drugi dan hrišćanske žalosti. Taj dan je Isus proveo u Hadu, pa vernici obeležavaju ovaj dan u molitvi i tišini.
Velika subota je ujedno i poslednji dan nedelje stradanja i smrti. Ova cela sedmica pred Uskrs naziva se Strasna (stradalna) nedelja. Ponoćnom uskršnjom liturgijom završavaju se dani žalosti i počinje praznik vaskrsnuća sina Božjeg.
U nedelju se ranom zorom osetio snažan zemljotres i tada je Božji anđeo sleteo na Hristov grob. Stražari koje je Potije Pilat postavio da čuvaju grob, od strahu su popadali, a Isus je vaskrsao. Tako je Isus pobedio smrt i svim ljudima darovao večni život.
Dakle, nakon ponoćene uskršne liturgije u subotu veče, počinje nedelja, prvi dan Vaskrsa. Pravoslavci Uskrs proslavljaju svetom liturgijom, a katolički hrišćani svetom misom.
Pravoslavni hrišćani na Uskrs se pozdravljaju rečima: Hristos vaskrse ili Hristos voskrese. Otpozdravlja se rečima: Vaistinu vaskrse ili Vaistinu voskrese. Zapadni hriščani se pozdravljaju i čestitaju praznik jedni drugima uz reči : “Sretan Uskrs.”
Slavi se i drugi dan Uskrsa (pashalni ponedeljak) kod nas poznat pod imenom Pobusani ponedeljak ili “Vaskrs za mrtve”. Običaj nalaže da se na groblje nose farbana jaja i uređuju grobovi dragih osoba, koje više nisu sa nama. Treći dan Uskrsa (pashalni utorak) je, kao i prethodna dva dana u kalendaru SPC, obeležen crvenom bojom.
Hrišćanski običaj da se za Vaskrs farbaju jaja, povezuje se sa nekoliko legendi.
Prva od njih kazuje da je Marija Magdalena u Rimu, propovedajući jevanđelje, stigla i do cara Tiberija. Na poklon mu je darovala korpu jaja. Tiberije nije verovao u Hristovo vaskrsenje i rekao je da kada bi to bila istina, to bi bilo isto kao kada bi bela jaja u korpi promenila boju. Tada je Marija Magdalena izgovorila: "Hristos vaskrse", nakon čega su sva jaja u korpi postala crvena.
Prema drugoj legendi, stanovnici Jerusalima su se rugali hrišćanima da Hristos nije vaskrsao jer je to nemoguće, kao što nije moguće da kokoške snesu crvena jaja. Predanje tvrdi da su sledeće godine, na Uskrs, sve kokoške u Jerusalimu snele jaja crvene boje.
Jaje simbolizuje obnavljanja prirode i života, a crvena boja je simbol radosti i vaskrsenja . Prvo jaje, koje se farba na Veliki petak, čuva se u domaćinstvu do sledećeg Vaskrsa kao "čuvarkuća" i zaštitnik porodice.